Collective Prevention Services (CPS) ta informá ku e Pan American Health Organization (PAHO) a ripòrtá brotenan di chikungunya (CHIKV) den varios región di mundu. Den e región di América, algun pais a ripòrtá un aumento di kasonan. PAHO ta pidi tur Miembronan pa fortalesé e medidanan i reforzá e kontrol di sangura pa reducí e riesgo di brote i evitá komplikashon i morto.
CHIKV a ser introducí na e región di América den 2013 i desde esei a spèrsé na mayoria di e área-nan.
Aunke CPS no tin ningun kaso ripòrtá di CHIKV, e departamento ta hasi un apelashon na famia i negoshonan pa tuma medidanan inmediato pa eliminá lugarnan kaminda sangura por kria, pa evitá malesnan manera dengue, chikungunya i zika.
Den nos klimát tropikal, e yobida frecuente ta kreá kondishonnan ideal pa kria di sangura, pasobra nan por hasi un hábitat nobo ku masha poko awa para. Pa protehá nos komunidad i reducí e populashon di sangura , e metodo mas efektivo ta redukshon di fuente: eliminá konstantemente tur lugarnan kaminda sangura por kria. Esaki ta dependé di e kompromiso di tur residente di e isla.
Mala suerte, hopi di e lugarnan kaminda sangura ta sigui crece ta kousa di hende mes i ta fasil pa no wak. Nan ta kontenédor ku ta kolektá awa di yobida, manera:
Den kas: blèki di tuna, blèki di pintura bashi, pot di flor, bèshi di bestia bieu, baki i plat.
Den kurá òf bodega: tair bieu, pisina di plastik ku no ta usa, boto riba sekura, urna òf vas na simenterio.
Sushi: kontenédor di kuminda uza, kop di plastik, saka di plastik.
Planta: kualke planta òf kontenédor ku ta tene awa natural.
E redukshon di fuente mester kuminsá ku un inspeksion semanal den i rond di bo kas òf trabou. Tuma akshon inmediato ku e konsehonan preventivo aki:
Kita i bolbé: tira òf kita kontenédor ku no ta na uso; bira baki i pot bashi pa nan no por tene awa.
Tapá i dreiná: mantene barí di sukushá tapá bon i pone pantaya fini riba tanqu di awa òf sisterna.
Mantene flò: limpi kanal i tubanan regularmente pa evitá ku awa ta keda para.
Modifiká kontenédor: si por, hasi hol chikí na fondo pa laga awa sali.
Kita vegetashon: korta vegetashon grandi ku ta tene awa òf sangura.
Además di eliminá lugarnan di kria, protehá bo mes kontra píká di moustico, especialmente di Aedes aegypti ku ta transmití e malesnan aki.
Usa repelente: pone repelente aprobá riba bo kurpa, sigi e etikèt.
Bisti klar: sangura “Aedes aegypti” ta atraé na lugarnan skur i paña skur durante atardeser i amaneser. Bisti paña klar den e ora-nan aki.
Pa reportá prekupashon òf buska yuda, por kontakta e team di kontrol di sangura di CPS na telefòn +1(721) 520-4161, 542-1222/1570, òf 914.
Tambe por manda email na vector-control@sintmaartengov.org.
Press release: Department of Communication (DCOMM), Sint Maarten
