FeaturedSint Maarten

CPS: PAHO ta ripòrtá brote di chikungunya Ta pidi famia i kompania pa tuma medidanan pa prevené cria di sangura

Paho

Collective Prevention Services (CPS) ta informá ku e Pan American Health Organization (PAHO) a ripòrtá brotenan di chikungunya (CHIKV) den varios región di mundu. Den e región di América, algun pais a ripòrtá un aumento di kasonan. PAHO ta pidi tur Miembronan pa fortalesé e medidanan i reforzá e kontrol di sangura pa reducí e riesgo di brote i evitá komplikashon i morto.

CHIKV a ser introducí na e región di América den 2013 i desde esei a spèrsé na mayoria di e área-nan.

Aunke CPS no tin ningun kaso ripòrtá di CHIKV, e departamento ta hasi un apelashon na famia i negoshonan pa tuma medidanan inmediato pa eliminá lugarnan kaminda sangura por kria, pa evitá malesnan manera dengue, chikungunya i zika.

Den nos klimát tropikal, e yobida frecuente ta kreá kondishonnan ideal pa kria di sangura, pasobra nan por hasi un hábitat nobo ku masha poko awa para. Pa protehá nos komunidad i reducí e populashon di sangura , e metodo mas efektivo ta redukshon di fuente: eliminá konstantemente tur lugarnan kaminda sangura por kria. Esaki ta dependé di e kompromiso di tur residente di e isla.

Mala suerte, hopi di e lugarnan kaminda sangura ta sigui crece ta kousa di hende mes i ta fasil pa no wak. Nan ta kontenédor ku ta kolektá awa di yobida, manera:

Den kas: blèki di tuna, blèki di pintura bashi, pot di flor, bèshi di bestia bieu, baki i plat.

Den kurá òf bodega: tair bieu, pisina di plastik ku no ta usa, boto riba sekura, urna òf vas na simenterio.

Sushi: kontenédor di kuminda uza, kop di plastik, saka di plastik.

Planta: kualke planta òf kontenédor ku ta tene awa natural.

E redukshon di fuente mester kuminsá ku un inspeksion semanal den i rond di bo kas òf trabou. Tuma akshon inmediato ku e konsehonan preventivo aki:
Kita i bolbé: tira òf kita kontenédor ku no ta na uso; bira baki i pot bashi pa nan no por tene awa.
Tapá i dreiná: mantene barí di sukushá tapá bon i pone pantaya fini riba tanqu di awa òf sisterna.
Mantene flò: limpi kanal i tubanan regularmente pa evitá ku awa ta keda para.
Modifiká kontenédor: si por, hasi hol chikí na fondo pa laga awa sali.
Kita vegetashon: korta vegetashon grandi ku ta tene awa òf sangura.

Además di eliminá lugarnan di kria, protehá bo mes kontra píká di moustico, especialmente di Aedes aegypti ku ta transmití e malesnan aki.
Usa repelente: pone repelente aprobá riba bo kurpa, sigi e etikèt.
Bisti klar: sangura “Aedes aegypti” ta atraé na lugarnan skur i paña skur durante atardeser i amaneser. Bisti paña klar den e ora-nan aki.

Pa reportá prekupashon òf buska yuda, por kontakta e team di kontrol di sangura di CPS na telefòn +1(721) 520-4161, 542-1222/1570, òf 914.
Tambe por manda email na vector-control@sintmaartengov.org.
Press release: Department of Communication (DCOMM), Sint Maarten

Related posts

MEP den eleccion di 2021 ta e partido di mas grandi di Pais Aruba cu 20700 vota y lo kibra e record pa 2025

EA News Author

Prome Minister ta sostene tur biahe di minister Gerlien Croes cu of sin balor agrega

EA News Author

Donashon di trippin tuna na skal (Museo Boneiru)

EA News Author

Leave a Comment

Whatsapp Message