Durante e promé tanda di e reunion públiko ku a keda yama despues di 114 dia riba indeksashon i finansiamentu di AOV, kual tambe a keda di skòrs awe, Frakshon di Partido Nashonal di Pueblo (PNP) a demostrá kon Gabinete Pisas-III ta kometiendo un inhustisia kontra e grandinan di Kòrsou. Bou di preteksto di un ‘Nationaal Convenant’ firma na desèmber último, Gobièrnu ta purba kumpra e derechonan legal di nos penshonadonan ku un suma (lùmpsùm) ku no ta kubri e pèrdida di 23% di forsa di kompra. Segun e parlamentarionan di PNP, Gobièrnu ta hunga ku palabra pa konfundí e pueblo i ta laga nos grandinan na un banda, miéntras ku otronan sí ta haña benefisio.
Lider di Frakshon, Ruthmilda Larmonie-Cecilia, a mustra riba e kontradikshon inaseptabel den e propio Gobièrnu. “E Minister di SOAW ta atmití ku indeksashon ta den lei i mester paga, pero Minister di Finansa ta nenga esaki i ta manda nos grandinan bai bringa den korte. Si un gobièrnu no por pone kabes huntu pa komprondé un artíkulo di lei, kon nan por maneha un pais?” Larmonie-Cecilia a puntra. PNP a enfatisá ku Artíkulo 7 di Landsverordening AOV no ta un opshon, sino un mandato legal ku ta eksigí indeksashon ora tin kresementu ekonómiko.
Parlamentario Ornelio ‘Kid’ Martina a kuestioná e prioridatnan di Gabinete di MFK. “Dia mester a salba e 20.000 hendenan di ENNIA, a pone tur pagadó di belasting kontribuí pa 30 aña. Dikon awor no por yuda nos grandinan ku pa añanan tabata e pilarnan di nos komunidat? Ta duna ámtenarnan ‘bashi premie’, pero nos penshonadonan no ta haña loke nan tin derecho riba dje.” Martina a eksigí pa sa kiko ta e medidanan ku Gobièrnu ta bai tuma pa produsí sèn pa e penshun.
Parlamentario Ruisandro Cijntje a deskribí e konvenio ku Gobièrnu a firma komo algu sumamente kruel, e la deskribí e konvenio komo un “wurgcontract”. “Pone komo kondishon ku mester tin 2% di kresementu ekonómiko pa indeksá den futuro, ta kruel. For di 2013 nos kasi no a konosé e kresementu aki, loke ta nifiká ku nos grandinan lo keda stanká.”
Cijntje a pidi pa alarga e ‘makutu básiko’ (boodschappenmandje) pa yuda grandinan ku e kosto di bida haltu. Tambe el a kuestioná dikon Gobièrnu ta bisa penshonadonan pa bai bringa den korte pa e 55 florin di diferensia, miéntras Minister di Finansa ta bisa ku tin hopi sèn. “Si indeksá konforme lei, e suma mester ta 1055 florin,” Cijntje a enfatisá.
Parlamentario Ornelio ‘Kid’ Martina i Ruisandro Cijntje a bati bèl fuerte riba e hipokresia moral di e Gabinete aki. Mientras ta bisa penshonadonan i ámtenarnan ku no tin sèn, ministerionan ta gasta sèn di pueblo na fiestanan luhoso den WTC i resortnan grandi.
“Nos grandinan ta lucha pa biba ku 1000 florin, kual ta hopi bou di e liña di pobresa di 1549 florin stipulá pa IMF. I na mes momentu, lidernan di e pais aki ta fiestá ku plaka di pueblo. Nos a drenta un era kaminda gobièrnu ta kue e sèn di e mas vulnerabelnan, asta fia for di e fondo di ‘onderstand’, pa tapa nan propio fayo. Esaki ta inaseptabel,” Larmonie-Cecilia a deklará den Parlamento.
Larmonie-Cecilia a puntra kon por garantisá ku SVB no ta kore un riesgo legal enorme dor di ehekutá pagonan basá riba un konvenio sin ku tin un kambio di lei aprobá pa Parlamento.
Tambe e lider di PNP a rekordá ku Cft a spièrta ku no tin dekking struktural i ku e schommelfonds por keda bashí na 2029. El a defendé su maneho komo Minister di SOAW: “Den Gobiernu di MFK-PNP nos a sinta ku SVB i SOAB. Ora e kontesta tabata ku no tin sèn pa indeksá, nos no a krea fantasia, pero nos a oumentá e toelage di esnan mas vulnerabel ku 30%.”
“AOV ta un tópiko sensibel. Nos tin un pueblo ku ta behesé i un ‘omslagstelsel’ ku no ta den balansa. Nos no por djis firma un konvenio pa lubidá e realidat di e fondonan. PNP ta keda para pa integridat, transparensia i sosten real,” Frakshon di PNP a konkluí.
Frakshon di PNP no ta aseptá e konvenio komo un “fabor”. PNP ta eksigí:
1. Ehekushon inmediato di Artíkulo 7 di AOV pa e añanan 2021-2024.
2. Klaridat di Minister di Finansa riba kon e ta bai salba e Schommelfonds sin hisa belasting
