CuracaoInternacional

Paisnan Karibense Ta Uni pa Avansá Finansiamentu pa Konservashon Marítimo durante Tayer na Kòrsou

Paisnan Karibense Ta Uni Pa Avansa Finansiamentu Pa Konservashon Maritimo Durante Tayer Na Korsou

E luna aki, lider den e tereno di konservashon marítimo di region Karibense a reuní na Kòrsou pa un tayer intensivo riba solushonnan di finansiamentu sostenibel pa área protehá. E evento di 3 dia, organisá entre Blue Marine Foundation, Blue Nature Alliance i Dutch Caribbean Nature Alliance (DCNA), a uni managers di parkenan marítimo i profesionalnan di konservashon for di dies isla Karibense.

Representantenan di tur seis isla di Hulanda Karibense a tuma parti hunto ku delegadonan di St. Vincent i Grenadines, Barbados, Repúblika Dominikana i St. Kitts & Nevis. Durante e tayer tabatin seshon di kolaborashon, presentashon di eksperto i planifikashon stratégiko pa enfrentá e desafionan grandi di finansiamentu ku ta desafiá e esfuersonan di konservashon marítimo den e region.
Partisipantenan a haña informashon riba diverso mekanismonan di finansiamento, basá riba kasonan den region i global ku por sirbi komo modelo pa e ekosistema marítimo úniko ku ta e ekosistema di Karibe. A enfoká riba oportunidatnan i kolaborashon, mostrando kon kambio intensioná por krea un efekto domino den esfuersonan di konservashon.

“E evento aki tabata hopi motivador,” segun Clare Brook, CEO di Blue Marine. “Dies isla Karibense a bini huntu pa kompartí nan desafionan i preokupashonnan, spesialmente falta grave di finansiamento i kapasidat pa e trabou vital di konservashon den e region. Nos a sali ku un sortido di solushonnan kreativo i innovativo ku tin e potenshal pa hinka finansiamentu signifikante pa protekshon marítimo den e region. Den nos esfuerso konhunto pa protehá 30% di e laman pa 2030, Laman Karibense ta bira e ‘Laman di Speransa!'”

E inisiativa “30 pa 30” ta representá un kompromiso global pa protehá minimalmente 30% di e laman mundial pa 2030. E meta ambisioso aki ta trata pa protehá biodiversidat marítimo, reforsá resistencia di ekosistema kontra kambio klimátiko i garantisá medio di bida sostenibel pa komunidatnan na kosta. “Kambio signifkativo ta sosodé ora ku nos ta tende, traha huntu i pone e hende ku konosé e medioambiente mihó na e sentro. Na Blue Nature Alliance, nos ta kere ku finansiamento pa konservashon ta un faktor esensial, ku mester soporta prioridatnan dirigí pa islanan i amplia solushonnan regional. E desishonnan ku nos ta tuma awor ta importá, pa e laman i pa tur komunidat ku ta dependé di dje,” Sarah Elsaid, Lider Regional, Blue Nature Alliance, a bisa.

“Dutch Caribbean Nature Alliance ta kere firmemente ku kolaborashon regional ta e klave pa un finansiamentu sostenibel pa konservashon,” segun Arno Verhoeven, direktor di DCNA. “E tayer aki a duna un bista krusial riba e diversidat di strategianan di konservashon ku ta wòrdu implementá na e islanan Karibense. Dor di aliniá nos esfuersonan, nos a tuma un promé paso importante pa desaroyá mekanismonan di finansiamento mas fuerte. Nos ekosistema marítimo kompartí ta eksigí solushonnan kompartí.”

E tayer a tabata un oportunidat balioso pa paisnan partisipante di kompartí nan eksperiensia, selebrá e eksitonan den konservashon i desaroyá strategianan huntu pa vense desafionan kompartí. Partisipantenan a sali ku plan konkreto pa implementá mekanismonan di finansiamentu sostenibel adaptá na nan ekosistema i konteksto ekonomiko.

Tokante e organisadornan:

.Blue Marine Foundation ta un organisashon benéfiko di konservashon marítimo na Reino Unido ku a ser establesé na 2010 pa un parti di e ekipo tras di e dokumental galardoná ‘The End of the Line’. Blue Marine ta dediká na enfrentá sobrepeska, un di e problemanan ambiental mas grandi di mundu, i tin komo mishon restaurá salut di laman dor di protehé i restaurá e medio ambiente marítimo. Su mision ta pa garantisá protekshon efisiente di minimo 30% di e laman pa 2030 i maneho sostenibel di henter laman.

.Blue Nature Alliance ta un inisiativa global ambisioso ku ta traha pa acelerá e ritmo, skala i efektividat di protekshon di 5% di e laman mundial, òf 18M km², pa 2027, dor di kolaborashon i inovashon dirigí pa su partnernan.

.Dutch Caribbean Nature Alliance ta e netwerk regional di área protehá i organisashonnan di konservashon riba e islanan Hulanda Karibense: Aruba, Boneiru, Kòrsou, Saba, Sint Eustatius i Sint Maarten.

Related posts

Entrega di rapòrt MIJN NIEUWE WERELD (MI MUNDU NOBO)

EA News Author

Mensahe di Dia di Emansipashon Konsehal di Saba Rolando Wilson

EA News Author

Participacion di wardacosta

EA News Author

Leave a Comment

Whatsapp Message